Kako je donošenje odluka koje to nisu postao modus operandi premijera Plenkovića i njegove Vlade
Istanbulska konvencija uz ograde, zabrana ZDS uz iznimke, premještanje ploče s ustaškim pozdravom...
Zakon o ratifikaciji Istanbulske konvencije nakon godinu dana, otkad je u proceduri, napokon bi se za tjedan do dva trebao naći na sjednici Vlade. Najavio je to premijer Andrej Plenković na jučerašnjoj sjednici Vlade.
Nešto ranije istoga dana Vijeće Europe poslalo je priopćenje u kojem pozivaju zemlje koje otežu s ratifikacijom da to napokon naprave. “Raspršite maglu pogrešnih shvaćanja” i ratificirajte Konvenciju, stoji u njihovom priopćenju.
Modus operandi Plenkovićeve Vlade
Malo nakon premijerove najave, ministrica Nada Murganić u čijoj je nadležnosti Zakon o ratifikaciji Konvencije kazala je kako će predložiti ratifikaciju, ali uz određene ograde. Uz to, Jutarnji list je, pozivajući se na neslužbene izvore, objavio kako će Hrvatska ratificirati Konvenciju uz određena ograničenja kao i Poljska.
Praksa da se nešto napravi, ali uz određene iznimke i pokušaj da udovolji svima, Plenkovićevoj Vladi tako lagano postaje uobičajeni modus operandi u slučajevima kada bi mogli napraviti nešto što se određenom dijelu javnosti ne bi svidjelo, posebice kad se radi o desnijem biračkom tijelu. Pronašli smo nekoliko takvih primjera.
1. Ratificirat ćemo Istanbulsku, ali ne skroz
Premijer je nakon godinu dana prelomio, Istanbulska konvencija će na sjednicu Vlade doći za tjedan, dva, kako je najavio u četvrtak. Barem se tako činilo. No, ubrzo je ministrica obitelji Nada Murganić najavila ograde u određenim dijelovima Konvencije. Nije jasno rekla na koje dijelove misli, ali je Vlada u tome dosta ograničena obzirom da Konvencija striktno propisuje koje točno članke Konvencije država može izostaviti. No, pitanje je mogu li tim ogradama udovoljiti ultra konzervativcima poput Hrasta, koji Istanbulsku uopće ne žele ratificirati.
To bi možda mogli učiniti na drugi način. Kako piše Jutarnji list, pozivajući se na svoje neslužbene izvore, Hrvatska bi mogla ratificirati konvenciju na način kako je to učinila Poljska. Oni su je ratificirali prije tri godine, a u sklopu ratifikacije su Vijeću Europe uputili i posebnu izjavu u kojom stoji da će Konvenciju primjenjivati “sukladno vrijednostima i odredbama Ustava Republike Poljske.” Kako Jutarnji piše, na taj način bi se Hrvatska mogla ograditi od tzv. rodne ideologije jer naš Ustav ne poznaje pojam “rod”.
2. ZDS ne može, ali nekad ipak može
Nedavno je Vijeće za sočavanje s prošlošču izašlo s preporukama za primjenu simbola totalitarnih režima. Najveće je zanimanje pritom izazvala iznimka vezana za ustaški pozdrav Za dom spremni. Vijeće se složilo da se radi o neprihvatljivom pozdravu, no predlaže njegovo iznimno korištenje u dva slučaja; ako su pojedine postrojbe koristile taj pozdrav kao službenu oznaku u ratu – dakle HOS, te ako se radi o komemoraciji braniteljima koji su poginuli pod tim pozdravom.
Ovakve iznimke za Telegram je protumačio vodeći autoritet za Ustav profesor Branko Smerdel. “Načelno govoreći, ništa ne može biti istovremeno ustavno i neustavno, istodobno zabranjeno i iznimno dopušteno. Ni zakonodavac, ni sud, ni izvršna vlast ne može prosuđivati kada se ima primijeniti, a kada se može ignorirati ustavna načela i ustavne norme”, izjavio je Smerdel. No, u Vladinom vijeću očito su razmišljali drukčije.
3. Uklanjanje ploče sa ZDS; zapravo premještanje
U studenome 2016. zagrebački HOS je postavio spomen ploču s natpisom Za dom spremni u Jasenovcu u blizini mjesta gdje se nekad nalazio ustaški logor. Kao Vladin odgovor, potom je osnovano Vijeće za suočavanje s prošlošću. Premijer je najavljivao da će upravo na temelju preporuka tog Vijeća Vlada donijeti novi zakon koji bi se bavio totalitarnim simbolima.
No, prije toga u rujnu 2017. ploča je premještena u Novsku. Premijer je, dakle, ploču maknuo što su zahtijevali njegovi koalicijski partneri poput SDSS-a i velik dio javnosti. Problem, međutim, nije riješio tako da je zaista i uklonio ploču, nego ju je samo premjestio na drugo mjesto.
4. Kurikularna reforma koja kao da je stalno u najavi
Od ulaska u Vladu HNS naglašava kako im je prioritet kurikularna reforma. Inzistirali su na poziciji ministrice obrazovanja, a onda i na smjeni Dijane Vican s čela Posebnog stručnog povjerenstva za praćenje kurikularne reforme. Premijer je to i napravio, ali na čelo nije stavio ministricu obrazovanja Blaženku Divjak ili nekoga koga je ona izabrala i kandidirala na tu funkciju. Osobno je zauzeo tu poziciju i tako pokušao pronaći kompromisno rješenje.
Trenutno je u tijeku natječaj za članove Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme. Ministrica je ovoga tjedna rekla kako je ministarstvo sve podatke o kandidatima poslalo premijeru i sada se čeka potvrda Posebnog stručnog povjerenstva. Divjak je u četvrtak ponovila je da na jesen uškolama kreće eksperimentalna provedba kurikularne reforme, a na pitanje novinara hoće li podnijeti ostavku ako to ne počne na vrijeme, ministrica je odgovorila potvrdno.