Nakon svih spektakala, HDZ-ova Vlada od Bruxellesa traži još 3,6 milijardi eura. Što bi tu moglo poći po zlu?
Niz nagomilanih problema mogao bi dovesti u pitanje izdašna sredstva
Najkasnije do kolovoza ove godine Vlada namjerava od Europske komisije zatražiti dodatni novac za investicije u okviru Nacionalnog plana oporavka. Riječ je o zajmovima koji države članice mogu dobiti pod povoljnim uvjetima, a za koje moraju podnijeti poseban zahtjev Bruxellesu. Hrvatska na taj način može iskoristiti još 3,6 milijardi eura.
Iz EU fonda za oporavak Hrvatska je dobila na raspolaganje 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava i taj se novac već troši za razne projekte, od digitalizacije države uprave do izgradnje vrtića. Uz to je, međutim, otvorena mogućnost i zajmova u ukupnom iznosu od 3,6 milijardi eura.
Rok do kraja kolovoza
No, Vlada u početku nije tražila ta dodatna sredstva. Sad će to ipak učiniti, potvrdio nam je premijerov savjetnik za ekonomska pitanja Zvonimir Savić, ujedno i glavni koordinator za plan oporavka.
Dosad je samo pet država članica, uz bespovratne grantove, tražilo i zajmove. To su učinile Italija – koja je najveći primatelj sredstava iz ovog europskog post-covid programa – zatim Grčka, Portugal, Rumunjska i Cipar. Europske vlade, pa tako i hrvatska, imaju rok najkasnije do kraja kolovoza da se predomisle i ipak zatraže dodatni novac. Hrvatska je već nagovijestila Komisiji da će to učiniti.
Investicije u energetiku?
Stoga bi Bruxellesu uskoro trebao biti poslan detaljan zahtjev za zajmove, s popisom planiranih investicija i reformi. U Vladi smatraju da trošenje novca za oporavak ide po planu – objavljeni su, kažu, natječaji ukupne vrijednosti preko 2,8 milijardi eura – te da postoji potreba za dodatnim sredstvima. U što će taj novac točno biti uložen, nije još poznato, ali jedan od prioritetnih sektora bit će navodno energetika.
Hrvatskoj će, dakle, do kraja desetljeća iz različitih europskih izvora na raspolaganju biti golemi iznosi novca, od kojih su za razvoj najvažniji kohezijska politika s oko devet milijardi eura te još toliko (nakon što zajmovi budu odobreni) za plan oporavka. No, cijeli niz problema, nagomilanih kroz godine, mogao bi dovesti do toga da izdašna sredstva ne budu (pametno) utrošena.
Beskrajna lista problema
Kao što je poznato, sa „samo“ milijardu eura iz Fonda solidarnosti, namijenjenih obnovi od potresa u Zagrebu i na Baniji, država se muči toliko da je Vlada od Bruxellesa morala zatražiti produljenje rokova bez presedana. Nadalje, državni infrastrukturni projekti, financirani iz klasičnih europskih fondova, dramatično kasne – na nekima se doslovno počelo raditi prije cijelog desetljeća, a još uvijek nisu pri kraju.
U sustavu državne uprave kronično nedostaje stručnih ljudi koji trebaju nadzirati provođenje EU projekata pa se na terenu često čuju prigovori zbog dugotrajnih provjera – nekad, navodno, traju i po dvije godine. Iz istog razloga i natječaji ponekad traju nestvarno dugo – korisnici znaju čekati i po godinu dana da doznaju je li njihov projekt prošao ili ne.
Država, pak, iako tvrdi da želi, ne uspijeva zaposliti dovoljno stručnih kadrova, o čemu je govorio i ministar EU fondova Šime Erlić. Na tržištu im se naprosto nude bolje plaće i bolji uvjeti općenito. „Nemoguće je dovesti stručnjake s višegodišnjim iskustvom. Gotovo pa nemoguće“, kazao je nedavno Erlić o problemu zapošljavanja ljudi koji imaju iskustva s europskim projektima.
Hoće li se novac potrošiti?
S obzirom na brojne projekte koji se paralelno odvijaju, od kojih mnogi zahtijevaju i građevinsku operativu – ne samo obnova od potresa, nego i, primjerice, izgradnja vrtića, dogradnja škola itd. – pitanje je i ima li Hrvatska za to dovoljno kapaciteta. Uz to, treba uzeti u obzir i fiskalni kapacitet lokalnih jedinica koje često moraju sufinancirati svoje EU projekte iz lokalnih proračuna pa se, u neslužbenim razgovorima, nerijetko žale da im to predstavlja problem.
Europskog novca, dakle, za ulaganja u rast i razvoj Hrvatske ima, a bit će ga još i više. Sad je samo pitanje hoćemo li ga uspjeti potrošiti. I, još važnije, pametno investirati.