Od pokemona i pisoara do državnog udara i pitanja ovlasti. Kako je eskalirao sukob Vlade i Pantovčaka oko vojske

Žestoki sukob Milanovića i Banožića danas je eksplodirao, a Plenković je predsjednika optužio za 'puzajući državni udar'

FOTO: Pixsell

Pokemoni, pisoari i optužbe o državnom udaru samo su neki od hitaca ispaljenih u najnovijem okršaju u dugotrajnom ratu između dva brda – Pantovčaka i Banskih dvora, kojim se potegnulo pitanje ovlasti vrhovnog zapovjednika vojske i resornog ministra oko oružanih snaga.

Iskra za žestoki sukob predsjednika Zorana Milanovića i ministra obrane Maria Banožića, a time i Vlade, bila je Banožićeva prošlotjedna odluka o umirovljenju brigadira Elvisa Burčula, šefa Počasno-zaštitne bojne, jedinice kojoj je primarna briga zaštita predsjednika i Pantovčaka. Milanović danima inzistira na povlačenju te odluke, prijeteći da će u suprotnom blokirati sve daljnje procese, a s druge strane Banožić ustraje na Burčulovom umirovljenju.

Danima je cijela situacija kipjela da bi danas došlo do nagle eskalacije. Nakon svečane prisege 32. naraštaja ročnika na dragovoljnom vojnom osposobljavanju u Požegi, Banožić se požalio da je ukinut njegov govor i zbog toga je zatražio smjenu načelnika Glavnog stožera oružanih snaga, admirala Roberta Hranja. Milanović je oštro reagirao otpuživši ministra da laže i ocijenivši njegov potez protuzakonitim dok je premijer Andrej Plenković uzvratio optuživši predsjednika za “puzajući državni udar”. Donosimo pregled kako je došlo do posljednjeg obračuna.

Iskra koja je rasplamsala sukob

Prve naznake da je na pomolu novi sukob dao je Ured predsjednika, iz kojeg su prošle srijede ljutitim priopćenjem izvijestili o umirovljenju brigadira Burčula suprotno prijedlogu admirala Hranja. Optužili su Vladu da pokušava “samostalno postavljati kadrove”, a iz MORH-a, također priopćenjem, su ih demantirali. Branili su odluku kao zakonitu i unutar Banožićevih ovlasti. Tvrde da su Burčula poslali u mirovinu jer mu je isteklo imenovanje.

Milanović je na to zaprijetio blokadom svih procesa ne povuče li se odluka, nazvavši je Banožićevom “osobnom osvetom”. Uputio je i poruku premijeru Andreju Plenkoviću da “obuzda svog jarana”. Banožić se branio tvrdeći da je odluku donio po Zakonu donesenom za vrijeme Milanovićevog premijerskog mandata te da je prijedlog o produljenju Burčulovog imenovanja s Pantovčaka došla prekasno.

Uslijedila je razmjena priopćenja Pantovčaka i MORH-a. UPH je Banožića optužio da laže kako bi se opravdao te da je prijedlog poslan na vrijeme, kao i da je Zakon na koji se ministar pozvao donesen 1999. MORH je odbacio optužbu da su “potjerali” Burčula ponovivši da su postupali po Zakonu kojeg je donijela Milanovićeva vlada.

Jugo, tirade i pokemoni

Iako je komentirao situaciju premijer Plenković je pokušao prikazati da to nema veze s njim poručivši da se nikad nije uplitao u odluke o vojnim časnicima te je razrješenje situacije stavio na Banožića i Milanovića. Ipak nije uspio propustiti priliku “optužiti jugo” za Milanovićevu “tiradu” o blokadi procesa nazvavši njegove optužbe “netočne, neprimjerene i bezobrazne”.

Njegov ministar obrane je zatim odlučno poručio – odluku o umirovljenju brigadira Burčula neće povući niti poništiti optuživši Milanovića za vršenje pritiska na vojne zapovjednike. “Oni su Hrvatska, ne predsjednikova vojska”, poručio je. U nastavku rata priopćenjima MORH je optužio Milanovića, ali i Glavni stožer za kršenje Zakona i Ustava naglasivši još jednom kako su odluke o prijemu i prestanku službe u OS-u isključivo u nadležnosti MORH-a.

Nije dugo trebalo za Milanovićev odgovor. Opet je okarakterizirao umirovljenje Burčula Banožićevom osobnom osvetom. Istaknuo je da neće dopustiti da se to događa u vojsci. “Taj tip (Banožić) je skupljao Pokemone dok su ovi bili u ratu”, rekao je i dodao da će Banožić “tek sad vidjeti što ga čeka” najavivši sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost. Plenković je za takve izjave ponovno okrivio vjetar i poručio da on nema veze s njim te da to trebaju rješavati predsjednik i ministar dodavši kako se “ne može očekivati zaljubljena suradnja s nekim tko stalno vrijeđa sve”.

Dečko iz Vinkovaca i pisoari

Za “pokemone” su Milanoviću uzvratili iz MORH-a, naravno priopćenjem. Istaknuli su da je za vrijeme rata Banožić imao 12 godina, a Milanović 25, pa su pitali zašto se predsjednik nije prijavio. Cijelu su situaciju prikazali kao Milanovićevu pretjeranu reakciju, jer mu je Banožić prvi rekao “ne”. Uključio se i sam Banožić tvrdeći da se “ne boji Milanovićevih prijetnji”. ” Ja sam bio dijete, neka on kaže što je radio u to ratno doba”, rekao je Banožić.

Da ga nije strah ponovio je još jednom. “Mene njegovi napadi neće zastrašiti jer sam ja dečko iz Vinkovaca, koje je Milanović nazvao političkom provincijom, a taj je grad poznat po tome da se zna braniti.” Naglasio je da on samo želi ostati “pristojan”, a Milanovića je nazvao lažovom i poručio da šteti vojsci. Ustvrdio je da se pet mjeseci nije sastao s Milanovićem i da nisu imali brifing o stanju u HV-u.

Predsjednik je zatim poručio kako između korektnih odnosa između njega i Vlade stoji Banožićeva “nezrela, osvetnička odluka”. Ponovio je kako je Burčul umirovljen jer ga ministar ne voli i pozvao je Plenkovića da riješi stvari, jer je Banožić “nebitan”. Komentirajući stanje u vojsci rekao je kako “ministar nije u stanju naći ni pisoare za vojni neboder”. U reakciji MORH-a za Milanovića su rekli da je neprofesionalan i da “ne zna drugačije reagirati osim vrijeđati na osobnoj razini”. Predsjednik je jučer Banožića nazvao Plenkovićevim štićenikom, a premijerovo odbijanje da se uključi prozvao djetinjastim.

Situacija naglo eskalirala

Povremene izmjene paljbe danas su eskalirale u rafale. Banožić je nakon svečanosti u Požegi poručio kako je njegov govor “naprasno isključen” iz protokola. Objašnjenje je tražio od admirala Hranja, koji se, tvrdi Banožić, počeo izgovarati rekavši da je to morao učiniti. Banožić je otkrio da je od Hranja tražio ostavku, jer “imaju problem” ako načelnik “ne može poštivati zakon i trpjeti pritisak osobe koja vrijeđa (Milanović op.a)”. Pozvao je Milanovića da “bude hrabar i pravo muški” sjedne s njim za stol, a ne da “omalovažava i prijeti”.

Međutim prema Zakonu o obrani načelnika Glavnog stožera razrješuje predsjednik RH, i to izravno ili na prijedlog Vlade, i tek nakon što se oglasi saborski Odbor za obranu. To je istaknuo i Milanović, koji je rekao da je isključivanje Banožićevog govora bila njegova zapovijed. “Ne može on ništa tražiti”, poručio je i Banožićev potez nazvao protuzakonitim, ispod svake razine. Rekao je da se Banožić upleo u zapovjedni lanac i da to nije “udar na vojsku nego politička svinjarija”. “Dok ne vrati Burčula u službu, to će biti ovako i dalje”, poručio je.

Pitao je tko je Banožić da traži Hranjevu ostavku, a rekao i da je ministar “okupio generale i prijetio.” Optužio ga je i da laže i da je vojsku doveo na rub egzistencije, pa rekao da s njim više neće razgovarati. “Ovaj čovjek je zlostavljač i pao je s kruške”, rekao je Milanović. Iz MORH-a su istaknuli da je ministru obrane “prvi put u povijesti bilo zabranjeno obratiti se na događaju u Oružanim snagama”. Naglasili su da Milanović nema ovlasti zapovijediti uklanjanje Banožićevog govora iz protokola te su njega i Hranja optužili za kršenje zakona.

‘Puzajući državni udar’

U sve se uključio i Plenković koji je Milanoviću oštro uzvratio. Ocijenio je događaje u Požegi kao “puzajući državni udar”. “Vidio sam nedopustivo ponašanje predsjednika Republike. Ovo se može slobodno nazvati puzajućim državnim udarom. Nedopuštanje ministru obrane na prisezi vojnika da govori je ponašanje bez presedana i nedopustivo”, poručio je Plenković optuživši Milanovića za “flagrantno kršenje zakona” te nedopustivo i nečuveno ponašanje.

“Očito da se jugo preselilo i u Slavoniju, ja ne znam je li tamo danas bio posebno težak dan”, nastavio je Plenković. Ustvrdio je da će sjednica Vijeća za obranu i za nacionalnu sigurnost biti održana 9. studenog i da na njoj moraju “usuglasiti različite stavove”.

Smatra da je današnjim potezom Milanović osnažio Banožićev položaj. Nije htio komentirati moguću ostavku admirala Hranja tvrdeći da nema dovoljno informacija o tome. Zatim je držao lekciju medija zbog opisivanja cijele situacija kao prepirku između Vlade i Pantovčaka. Tvrdi kako je ovo ozbiljan problem, ali da nije njihov.

Demantij i prelivena čaša

Prije Plenkovićevih optužbi o državnom udaru, Banožić je za Jutarnji list rekao kako će Hranj ostavku dati, međutim, načelnik Glavnog stožera ga je demantirao. Odbacio je da je prekršio zakon ili Banožiću zabranio obraćanje tvrdeći da je postupao po predsjednikovim zapovijedima. “Netočno je da sam ponudio ili podnio ostavku na svoju dužnost”, naglasio je Hranj istaknuvši da “Zakon o obrani i Zakon o službi u OS RH ne poznaju institut ostavke, a to nije niti u skladu s kodeksom ponašanja vojnika”.

Banožić je za RTL rekao da je Hranj ostavku podnio ispred dvojice generala te da njegov odlazak očekuje nakon izvanrednog nadzora kojeg je zatražio nad kabinetom Glavnog stožera i svim današnjim zapovijedima, kao i onima donesenim oko brigadira Burčula. Tvrdi da “prijetnje trpi od prvog dana” te da su se slične situacije događale i ranije . “Ovo nije bio prvi put, ovo se dogodilo stotinu puta u godini dana, ali je danas to bila kap koja je prelila čašu”, naglasio je Banožić.

Odbacio je da će podnijeti ostavku o kojoj je govorio Milanović. Optužio je predsjednika da Hranju daje direktne zapovijedi za korištenje materijalnih resursa kako ne bi morao predati zahtjev MORH-u. Još jednom je pozvao Milanovića da “bude muško i sjedne za stol s njim”. “Neka se prestane sakrivati iza zapovjednika i dovoditi ih u neugodan položaj nekakvim usmenim zapovijedima”, poručio je.

‘Ne može ministar smjenjivati načelnika’

Uslijedile su i neke reakcije oko najnovijeg rasta napetosti. Predsjednik saborskog odbora za obranu Franko Vidović istaknuo je za N1 kako je načelnik Glavnog stožera za provođenje zapovijedi i naredbi odgovoran isključivo i samo predsjedniku. “Sam predsjednik je rekao da je upotrijebio zapovijed. Prema tome, vrlo je jasno tko je tu u pravu kad je u pitanju zakon”, rekao je Vidović.

Analitičar portala Obris.org Igor Tabak cijelu stvar opisao je čudnom i daljnjim kompliciranjem nemile situacije. Istaknuo je da je po Zakonu o obrani, imenovanje i razrješavanje načelnika Glavnog stožera u nadležnosti vrhovnog zapovjednika. “Tu bi sam ministar trebao ići stepenicu iznad na razinu cijele Vlade i to mora biti formalan zahtjev što je zapravo jedno veliko kompliciranja situacije jer naravno i imenovanje idućeg načelnika mora biti stvar kompromisa”, rekao je Tabak za N1. Smatra da Banožić ima malo iskustva i da se “gotovo trudio ne naučiti ništa o svom resoru”.

Situaciju je komentirala i bivša premijerka Jadranka Kosor. “Joj pa ne može ministar obrane smjenjivati načelnika Glavnog stožera. Vrhovni zapovjednik oružanih snaga nešto se tu pita”, napisala je na Twitteru.