Prošlo je 12 mjeseci od prvog hrvatskog slučaja. Ovo je naša godina s koronom

U Wuhanu je 23. siječnja 2020. uvedena karantena za čak 20 milijuna ljudi, što je tada ostatku svijeta bilo nezamislivo. Iz kineskih gradova uskoro su počele pristizati snimke i fotografije pustih ulica, što je nedugo kasnije također postalo dijelom novog normalnog diljem planeta. Onog dana kad je Kina uvela karantenu u Wuhanu, oglasio se naš HZJZ s porukom kako pripremaju smjernice za postupanje s virusom. Mjesec dana kasnije, virus je bio u Hrvatskoj. U nastavku donosimo pregled događaja koji su obilježili punih godinu dana koronavirusa u Hrvatskoj.

20. veljače: oformljen Nacionalni stožer civilne zaštite

Kada je postalo jasno da je samo pitanje vremena kada će virus ući u Hrvatsku na sjednici Vlade 20. veljače oformljen je Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske. Njegovim načelnikom imenovan je Davor Božinović, njegovim zamjenikom Damir Trut. Tada je, uz njih dvojicu, imenovano i 25 članova Stožera, među kojima su i Krunoslav Capak te Vera Katalinić Janković koje redovno viđamo na konferencijama za medije.

U stožeru su neki članovi imenovani po funkciji u ministarstvu, a neki po tome koga predstavljaju, poput DHMZ-a, Seizmološke službe, Hrvatskih voda, Crvenog križa i slično.

23. veljače: karneval u Rijeci iako se Italijom širila korona

U vrijeme dok su u Italiji, na sjeveru, na snagu stupale prve karantene, u Rijeci je održan karneval. Glavni događaj Riječkog karnevala – velika međunarodna povorka u kojoj je bilo više od 11.000 maškara, u nedjelju 23. veljače je prošla gradom. U povorci su bile i grupe iz prijateljskih gradova, što je uključivalo i one iz Italije. Pretpostavljalo se da je u Rijeku došao i veći broj posjetitelja iz te zemlje.

Karneval u Veneciji je tada, usporedbe radi, službeno počeo ali je ubrzo prekinut. Činilo se kako se u Rijeci nije ni razmišljalo o prekidanju. Nakon što je karneval održan, a novinari počeli postavljati pitanja, iz Grada Rijeke poručili su kako nisu postojali naputci o otkazivanju takvih manifestacija. Vrijedi izdvojiti kako je na karnevalu bio i gradonačelnik Vojko Obersnel, koji se maskirao u Jovanku Broz. Uz njega je bio i netko tko se maskirao u Josipa Broza Tita.

Dobro su se zabavljali cijeli dan #Riječki karneval pic.twitter.com/7E4JsHr5Cq

— Vojko Obersnel (@Obi_Rijecki) February 23, 2020

25. veljače: prvi slučaj, mjesec dana kasnije bili smo na 442

U Hrvatskoj je prvi slučaj zabilježen 25. veljače. Već sutradan imali smo tri slučaja, 9. ožujka njih trinaest, a mjesec dana kasnije, 25. ožujka, njih 442. Prvi službeni oboljeli je bio mladić iz Zagreba koji je par dana prije oboljenja u Hrvatsku stigao iz Milana gdje je bio na utakmici. Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević Alemka Markotić tada je izvijestila kako su epidemiolozi uzeli sve informacije oboljelog i i kontaktirali one s kojima je bio u doticaju. “Sve se odvija prema planu”, dodala je.

Ministar Vili Beroš je dan nakon toga objavio da imamo drugog zaraženog, brata blizanca mlađeg muškarca kojem je dan ranije potvrđena zaraza. Obojica su imali blažu kliničku sliku, dobivali su lijekove i nisu se očekivale komplikacije. Isti dan je Stožer civilne zaštite potvrdio da je u Hrvatskoj zabilježen treći slučaj. Radilo se o muškarcu koji je radio u Parmi u Italiji te je smješten u bolnicu u Rijeci. Stigao je u Hrvatsku dan ranije.

9. ožujka: uvedene prve epidemiološke mjere

Devetog ožujka imali smo trinaest novih slučajeva koronavirusa, a to je ujedno i datum na koji su u Hrvatskoj, po prvi put zbog koronavirusa, otkazana dva velika događaja: Digital Takeover 2020. i Dani komunikacija. Istog dana su građanima poslani apeli da se jave na testiranje ako imaju ikakvu sumnju da su zaraženi.

To je bio dan i kad su donesene mjere za smanjenje unosa i širenja koronavirusa u Hrvatskoj. Tada je uvedena karantena za sve koji dolaze u Hrvatsku iz zemalja najpogođenijih virusom, pa i za Hrvate koji dolaze iz tih zemalja. Nacionalni stožer civilne zaštite objavio je preporuku da se odgode sva organizirana javna okupljanja na kojima sudjeluje više od 1000 osoba, o čemu su tada mogli odlučiti županijski stožeri.

19. ožujka: uveli smo karantenu i zatvorili granice

Davor Božinović je na konferenciji za medije Nacionalnog stožera 18. ožujka objavio kako je Stožer dobio veće ovlasti kako bi se borio protiv koronavirusa te odmah najavio kako se sa sutrašnjim danom obustavlja sve što nije neophodno za život. Tog 19. ožujka je uvedena zabrana svih javnih događaja i okupljanja više od pet osoba na jednom mjestu. Obustavljen je rad trgovina osim onih koje su prodavale namirnice nužne za život te ljekarni, benzinskih postaja, pekarnica, veledrogerija. tržnica.

Obustavljeni su kulturni događaji, rad ugostiteljskih objekata svih kategorija osim dostave hrane, a obustavljene su i uslužne djelatnosti te sportska natjecanja. Poslodavcima je naloženo da organiziraju rad od kuće kad god je to moguće, a ograničen je i prelazak preko granice, uz nekoliko iznimki.

22. ožujka: Zagreb pogađa potres

Potom je došao 22. ožujka, dan koji pamte i čije posljedice još uvijek osjećaju građani Zagreba. Na snazi su bile mjere protiv koronavirusa, pozivalo se na nošenje maski i socijalnu distancu, a to jutro donijelo je potres magnitude 5,3, a potom i onaj magnitude 5.

Potres je nanio veliku štetu gradu Zagrebu, a preplašeni građani izašli su na ulice kako bi se zaštitili. Vladajući su pozivali sve da se bez obzira na potres pokušaju držati epidemioloških mjera. Koronavirus je lagano pao u drugi plan uslijed velike krize koja je pogodila glavni grad, ali samo nakratko jer su već sutra na snagu stupile nove mjere u borbi protiv koronavirusa.

23. ožujka: uvedene propusnice

Dan nakon potresa koji je pogodio Zagreb, objavljeno je kako se na razini cijele zemlje uvodi zabrana napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravišta u Hrvatskoj. Prebivalište se moglo napustiti u nekim slučajevima, recimo iz vitalnih obiteljskih razloga. U tom slučaju građanima je propusnicu izdavao, ovjeravao i potpisivao nadležni stožer civilne zaštite. Onima koji trebaju hitnu medicinsku skrb propusnice je potvrđivao njihov liječnik. Svima ostalima s popisa iznimki propusnice je ovjeravala „odgovorna osoba u pravnoj osobi”, dakle, poslodavac, šef ili drugi organizator posla.

10. travnja: na Hvaru održana procesija usred lockdowna

Unatoč tome što su u tom trenutku na snazi bile epidemiološke mjere te su obustavljeni svi kulturni događaji koji nisu nužni za život, Nacionalni stožer civilne zaštite ipak je dao dopuštenje da se na središnjem dijelu otoka Hvara na Veliki četvrtak održi procesija ‘Za križen’, koja se na otoku izvodi više od 500 godina. Po procesiji je bilo dozvoljeno 15 sudionika koje je nadgledala policija i lokalni Stožer civilne zaštite.

Prije samog događaja, nakon što je otkriveno kako je dana dozvola , Capak je objašnjavao kako je procesija dopuštena jer se radi o stogodišnjoj tradiciji koja Hvaranima “jako puno znači”.

11. svibnja: ukinute propusnice

Na konferenciji za medije Stožera održanoj 10. svibnja ministar Božinović je najavio kako se kreće u reaktivaciju gospodarstva. Najavio je ukidanje propusnica i dozvolu okupljanja do 40 osoba, umjesto pet koliko je tada bilo na snazi. Odluka je stupila na snagu već sutradan. S 13. svibnjem otvorene su teretane, a 18. svibnja je donesena odluka o popuštanju mjera za održavanje programa i manifestacija na otvorenom i zatvorenom, što je uključivalo i bazene.

26. svibnja: Plenković proglasio pobjedu nad koronavirusom

Pandemija koronavirusa nije spriječila održavanje parlamentarnih izbora na koje smo izašli u srpnju, jer se, podsjetimo, za jesen predviđalo pogoršanje epidemiološke situacije. Predizborna kampanja premijera uključivala je njegovu posjetu gotovo svim dijelovima zemlje, pa je premijer tako, u slično vrijeme u koje se pozdravio s Đokovićem, posjetio i Split.

Tamo je proglasio pobjedu svoje vlade nad koronavirusom, na čemu je, uostalom i temeljio cijelu predizbornu kampanju HDZ-a. “Hrvatska je pobijedila Covid-19, ova Vlada je pobijedila Covid-19, mi smo savladali epidemiju”, rekao je Plenković u trenutku kada smo imali desetak novih slučajeva dnevno, a što se posebno isticalo kasnije, primjerice u prosincu kada je broj novozaraženih dosezao više od 4000 u jednom danu.

Lipanj: teniski turnir i Plenkovićev kontakt s Đokovićem

Sredinom lipnja je u Zadru održan turnir u tenisu na kojemu su, između ostalih, bili Novak Đoković, Grigor Dimitrov, Borna Ćorić, Alexandar Zverev i Andrej Rubljov. Došao je i premijer Andrej Plenković koji se pozdravio s Đokovićem. Ubrzo je cijeli turnir postao svjetska vijest jer je Dimitrov obolio od koronavirusa. Odmah su u Zavodu za javno zdravstvo Zadarske županije testirana 22 sudionika Adria Toura, tenisači i uži tim iz njihove pratnje, a tri testa su bila pozitivna – hrvatskog tenisača Borne Ćorića, zatim Marca Panichija, kondicijskog trenera Novaka Đokovića, te Christiana Groha, trenera Grigora Dimitrova.

Ubrzo se pokazalo kako je i Đoković pozitivan te se u javnosti postavilo pitanje hoće li premijer, koji je s njim bio u kontaktu, u samoizolaciju. No, članovi Stožera su dali sve od sebe kako bi objasnili da premijer zapravo nije bio u bliskom kontaktu s Đokovićem te kako ne mora u samoizolaciju. “Nije bilo fizičkog kontakta. Dodir šakama se ne smatra bliskim kontaktom. Dakle, naš premijer nije ostvario bliski kontakt s Novakom Đokovićem, i ako on i jest pozitivan, premijer ne mora u samoizolaciju”, objašnjavao je Capak prije nego se sa sigurnošću znalo da je Đoković pozitivan.

Kasnije je i sama Alemka Markotić objašnjavala kao ni ona ne bi išla u samoizolaciju da se našla u sličnoj situaciji kao premijer. “Premijer ne zadovoljava kriterije za samoizolaciju. Potrebno je da ste na otvorenom bili u kontaktu više od 15 minuta na udaljenosti manjoj od dva metra te da ste ostvarili bliži kontakt poput grljenja, rukovanja i ljubljenja”, objašnjavala je tada. Plenković, podsjetimo, nije išao u samoizolaciju.

5. srpnja: održani izbori, HDZ-ovci slavili bez distance

Izbori su održani 5. srpnja, a na njima su glasali i zaraženi koronavirusom kojima su, na njihov poziv, članovi biračkog odbora dolazili pred stan ili kuću s listićem za glasanje. Za samo glasanje na biračkom mjestu su bile propisane posebne mjere s obzirom na koronavirus, koje su uključivale nošenje maski i vlastitih kemijskih olovaka koje su birači sami nosili na izborno mjesto.

HDZ je osvojio izbore, a nakon objave preliminarnih rezultata, koji su tada pokazali da HDZ osvaja 68 mandata, iz izbornog Stožera koji je zbog mjera bio na otvorenom obratio se Andrej Plenković. Iz te večeri svima je ipak najviše ostalo slavlje HDZ-ovaca koji su u zanosu emocija naprosto zaboravili na epidemiološke mjere.

Rujan: počelo je s izjavama da nema šanse za novi lockdown…

Kako se približavala jesen, u javnosti su se sve više mogle čuti izjave kako je novi val bio očekivan. Cjepivo tada još nije bilo na vidiku, a dolazili su hladniji dani u kojima se virus brže širio. O proljetnom lockdownu se tada govorilo kao o nečemu što je nanijelo teški udarac nacionalnom gospodarstvu te su u Vladi i Stožeru tvrdili da će se novi lockdown izbjegavati pod svaku cijenu.

Krajem rujna je tako Capak rekao kako se lockdown poput onoga na proljeće u Hrvatskoj naprosto ne može dogoditi jer se životi i gospodarstvo moraju nastaviti. “Imamo liberalne mjere, vladamo situacijom. Kad smo imali 300 zaraženih, nismo razmišljali o lockdownu jer je onaj kakav smo imali u proljeće nemoguć”, uvjeravao je Capak na dan kada smo imali 213 novih slučajeva.

Listopad: … uvedene nove mjere, počelo se pričati o lockdownu

Početak listopada donio nam je najgori dan od početka epidemije. Osmog listopada imali smo 542 nova slučaja, što je prisililo Vladu i Nacionalni Stožer da ubrzaju donošenje dodatnih protuepidemijskih mjera. Donesene su na snagu 12. listopada. Tada su društvena okupljanja u otvorenim i zatvorenim prostorima ograničena na maksimalno 50 osoba, a uvedena je i mjera obveznog nošenja maski za lice, za sve u zdravstvenim ustanovama, za vozače i putnike u javnom prometu, zaposlene u ugostiteljstvu kao i za goste, osim dok sjede za stolovima.

Lockdown možda nije bio na snazi, ali je stanje u zemlji bilo jako slično njemu. Nakon svih uvjeravanja kako planova za lockdown nema premijer je krajem listopada ipak prelomio i rekao kako uvođenje lockdowna ovisi o ponašanju građana. „Policijski sat, restriktivne mjere, novi lockdown, to su krajnje mjere ako situacija eskalira baš tako da nema drugoga. Vjerujem u mentalitetnu snagu hrvatskog čovjeka, budnost, odgovornost, obzir prema drugom. Ako ljudi to osvijeste, onda ćemo lakše rješavati problem”, naglasio je Plenković. Premijer tada nije precizirao broj novozaraženih ili ukupno zaraženih koji bi značio da je vrijeme za zatvaranje.

18. studenog: Kolona sjećanja s pet tisuća ljudi

Dan sjećanja u Vukovaru i Škabrnji obilježen je 18. studenog. Netom prije tvrdilo se kako će sve biti održano u skladu s epidemiološkim uvjetima. Epidemiološki okvir predviđao je da u Koloni sjećanja ne bude više od 500 ljudi, a trebalo se hodati u skupinama od po 25 ljudi koje su trebale biti razmaknute 50 metara. Sudionici Kolone trebali su biti distancirani metar i pol i nositi maske.

No, na taj dan je u Vukovar pristiglo nekoliko tisuća ljudi, a kako se neslužbeno moglo doznati u Gradu Vukovaru, u Koloni sjećanja bilo je do pet tisuća ljudi. Policijska uprava Vukovarsko-srijemska nije tada htjela izaći s procjenama o broju okupljenih na komemoraciji, ali su poručili kako nije bilo prekršaja, postupanja ni narušavanja javnog reda i mira. Procjene gradskih vlasti dvostruko su niže od broja okupljenih u Vukovaru o kojim su tijekom tog dana izvještavali mediji.

Prema nekim izvorima, na obilježavanju vukovarske tragedije u jednom trenutku bilo je čak 10 tisuća ljudi. Bez obzira na to koja je procjena bila točna, sigurno je da se tada okupilo znatno više od predviđenih 500 osoba. Tjedan dana kasnije zabilježen je veliki skok novih slučajeva u Vukovarsko srijemskoj županiji. Jednog dana su imali 63 slučaja, sutradan 84, da bi trećeg dana, odnosno osam dana nakon Kolone sjećanja, u toj županiji imali 142 slučaja. U županijskom Stožeru su tada rekli kako se između vukovarske obljetnice i broja novozaraženih paralela ne može povlačiti.

27. studeni: uveden novi lockdown

U studenom smo ostvarili velik rast dnevnog broja slučajeva, a probijena je i granica od preko 3000 dnevnih slučajeva. Uslijed bujanje epidemije došlo je do velikog opterećenja zdravstvenog sustava, pa su 27. studenog uvedene nove restriktivne mjere kojima bi se on rasteretio. Tog dana imali smo tada rekordnih 4080 novih slučajeva, a preminulo je 48 ljudi.

Mjere su se odnosile na javna okupljanja, svadbe i pogrebe, javni prijevoz, prodavaonice, trgovine i trgovačke centre, sport, kulturu, autoškole, misna slavlja i ugostiteljske objekte. Mjere su to kojima smo, zapravo, ušli u svojevrsni novi lockdown iz kojeg još uvijek nismo u potpunosti izašli. Tada su zatvoreni kafići i restorani, osim onih u sklopu hotela, a za privatna okupljanja je uvedeno pravilo po kojem se smije okupiti deset osoba. Svadbene svečanosti su zabranjene, a na pogrebima od tada ne smije biti više od 25 osoba. Tek nedavno je dio mjera popušten, kada je dozvoljeno kafićima da služe kavu, ali i druga pića za van.

30. studeni: zabranjen prelazak preko granice

Nekoliko dana kasnije, 30. studenog, zabranjen je prelazak preko granice, uz izuzeće prelaska granice za one koji su preboljeli koronavirus unazad tri mjeseca te uz priloženi negativni PCR test, kao i nekoliko drugih iznimki.

10. prosinca: rekordan broj slučajeva u Hrvatskoj

10. prosinca bio je dan crnog rekorda u kojemu smo, dosad, zabilježili najviše novih slučajeva koronavirusa u jednom danu, njih 4620. Preminule su 53 osobe. Od 9. do 12. prosinca smo svakog dana imali preko 4000 novih slučajeva koronavirusa, a budući da su se bližili blagdani, građane je sve više zanimalo kakav će biti Božić 2020. godine.

Šef Civilne zaštite, Damir Trut je u tom smislu tada rekao kako ne očekuje ublažavanje strogih protuepidemijskih mjera nakon 21. prosinca, referirajući se na datum do kog su mjere bile na snazi. Trut je bio u pravu te su mjere tada produžene, a osim toga su uvedene i propusnice za kretanje zemljom.

18. prosinca: propusnice za blagdane

18. prosinca je donesena odluka koja je stupila na snagu 23. prosinca, o zabrani napuštanja županije prema mjestu prebivališta i boravišta. Obrazloženo je kako se to radi kako bi se smanjila mogućnost daljnjeg širenja bolesti, uz nekoliko iznimki.

Time se ciljalo smanjiti kruženje ljudi zemljom za blagdane, a samim tim, i širenje koronavirusa. Tada je donesena i odluka po kojoj deset ljudi koje se okuplja privatno smije biti iz maksimalno dva kućanstva. Kada se radilo o misnim slavljima rečeno je da se prenose TV-om ili radijom kad god je to moguće, ali je ostavljena mogućnost da se održe mise na Badnjak i Božić.

Dani uoči Božića: prepirke oko polnoćke i kršenja mjera

Kada je na Stožeru predstavljena odluka po kojoj se jasno vidjelo kako je zabranjeno kretanje među županijama, okupljanje više od dvije obitelj te kako kafići i restorani ostaju zatvoreni, ali i prema kojoj se na sedam kvadrata crkvenog prostora mogla naći jedna osoba za Badnjak i Božić, novinari su pitali zašto ista mjera ne vrijedi i za ugostitelje.

Capak je, zapravo, odmah na početku priznao da je odgovor na to pitanje nemoguć. “Mi uporno komuniciramo da mjerama nastojimo smanjiti kontakte, ali tako da ne zabranimo potrebne aktivnosti. Ova mjera je posljedica želje da se poštuje potreba vjernika za duhovnim mirom”, rekao je Capak. Potom se na to obrazloženje nadovezala Markotić. „Svaki vjernik razumije koja je njegova potreba, biti na misi jedan sat uoči Božića. To se provodi u miru, i svi vjernici to razumiju, to treba uvažavati“, rekla je Markotić.

Novinari su članove Stožera pitali i hoće li oni otići na misu na Badnjak ili Božić. “Ja ću otići na polnoćku, bit ću vani držeći se epidemioloških mjera. Uvijek idem na misu, stojim vani i nisam vidjela kršenje mjera. Ako ste htjeli osobni odgovor, dobili ste ga i ne vidim zašto je to problem”, rekla je Markotić. Capak je dodao kako već 34 godine na Badnjak ide na misu prije polnoćke, jer ima djecu i unuke. “Neću ići na polnoćku, ali ću ići na neku od misa ranije”, rekao je Capak. Plenković je rekao da je ta mjera dobra i dodao kako će on ići na božićnu misu u deset sati. Božinović je kratko rekao kako on ne ide.

23. prosinca: predstavljen plan cijepljenja

23. prosinca premijer je zajedno s ministrom zdravstva i šefom HZJZ-a predstavio plan cijepljenja koji se mnogima tada činio slamkom spasa. Činjenica je da je on to i dalje je, samo kad bismo imali dovoljno doza da cijepimo više ljudi. No, tada je otkriven slogan “Misli na druge cijepi se”, a javljeno je i kako će prvih 9.750 doza cjepiva stići dan nakon Božića, kao što je bio slučaj i sa ostatkom EU.

Rečeno je kako je plan distribucije cjepiva razrađen prema županijama, te kako će prvi biti cijepljeni korisnici i djelatnici domova za starije osobe, kao i djelatnici hitne medicinske službe, primarnih respiratorsko-intenzivističkih centara te zdravstveni radnici u drugim bolnicama koji rade na covid odjelima. Istog dana je objavljen i opsežan dokument o cijepljenju koji je govorio o prioritetnim skupinama, sustavu cijepljenja i kampanji.

26. prosinca: stiglo cjepivo, sve zasjenio Capak na kutiji

Dugo najavljivana i još duže očekivana prva pošiljka cjepiva tvrtke Pfizer-BioNTech stigla je u Hrvatsku 26. prosinca, dan nakon Božića. Tad se o dolasku cjepiva oglasio HZJZ koji je usput objavio i nekoliko fotografija. Jedna od njih bila je posebno zabavna, a na njoj je bio Capak koji sjedi na kutiji s cjepivom i upire prstom u nju.

Fotografija je izazvala veliku zabavu na društvenim mrežama, ali i prozivke Capaka koji je, prema mnogima postupio neprimjereno. On se pak kasno navečer istog dana oglasio rekavši kako se iskreno obradovao dolasku cjepiva koje je dočekao u jutarnjim satima. Dodao je i kako je kutija na kojoj je sjedio bila prazna.

27. prosinca: cijepila se prva osoba u Hrvatskoj

Već sutradan se cijepila prva osoba u Hrvatskoj. Bila je to 81-godišnja štićenica Doma za starije na Trešnjevci, Branka Aničić. Tome su prisustvovali predsjednik vlade Andrej Plenković, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak. Istog dana cijepila se i prva medicinska djelatnica, Nikolina Bogdanić, a potom i prve djelatnice u KB Dubrava.

29. prosinca: potres u Petrinji, Vlada ukida propusnice

29. prosinca Petrinju je pogodio silovit potres magnitude 6,2, a osjetio se u cijeloj Hrvatskoj i šire. Dan ranije je Petrinju pogodio potres magnitude 5. Već tada je krenula pomoć za Petrinju i okolicu, a kada ju je pogodio silovit potres od 6,2 ljudi su se masovno slili na Baniju, pružiti pomoć pogođenima.

U Petrinju je otišao i državni vrh, a premijer Plenković je na terenu u Petrinji objavio kako od sutra ukidaju propusnice za kretanje među županijama u Hrvatskoj. Rekao je kako je ta odluka donesena kako bi se lakše iz cijele zemlje moglo pomoći Petrinji.

5. siječnja: pred novinarima se cijepili Božinović, Capak i Markotić

Početak siječnja i 2021. godine obilježilo je i ubrzavanje kampanje cijepljenja u Hrvatskoj, u sklopu koje su cijepljeni članovi Stožera, saborski zastupnici, ministri iz vlade te predsjednik, Zoran Milanović. Članovi Nacionalnog stožera civilne zaštite javno su se cijepili 5. siječnja nakon jedne od konferencija za medije. Ministar Beroš se nije cijepio jer je prebolio virus. Prvi se cijepio se ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, a nakon njega Alemka Markotić, šefica Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević, te Vera Katalinić-Janković, pomoćnica ministra zdravstva. Cjepivo je posljednji primio šef HZJZ-a Krunoslav Capak.

7. siječnja: cijepili se ministri i Milanović

Uskoro se, uoči sjednice Vlade cijepio dio ministara koji nisu preboljeli koronavirus. Prvi se cijepio ministar branitelja Tomo Medved. Cijepio se tada i ministar financija Zdravko Marić, čije je cijepljenje postalo hit na društvenim mrežama, pa i u showu Stephena Colberta. Predsjednik Zoran Milanović cijepio se istog dana, dok se premijer nije cijepio jer je prebolio virus.

18. siječnja: cijepili se i saborski zastupnici

Desetak dana kasnije, nakon što je završena jednomjesečna stanka u zasjedanju sabora, cijepili su se saborski zastupnik, a predsjednik Sabora Gordan Jandroković, rekao je kako to rade jer žele poslati poruku građanima da je cjepivo sigurno. Dio saborskih zastupnika odbio se cijepiti jer, kako su objasnili, nije bilo dovoljno cjepiva ni za prioritetne skupine građana, među kojima su najstariji građani i zdravstveni radnici, pa su smatrali da se oni ne bi trebali cijepiti prije reda.

21. siječnja: otkriven problem s isporukom cjepiva

Nekoliko dana kasnije je Capak rekao kako imamo imam ozbiljan problem s isporukom cjepiva protiv koronavirusa. Rekao je da Stožer nije zadovoljan brzinom isporuke novih doza. “Nemamo dovoljno Pfizera. Nažalost, Moderna je odstupila od obećanih doza i još će kasniti sa sljedećom isporukom. Nismo zadovoljni, ali ne možemo napraviti ništa”, rekao je i dodao kako će poticati Europsku komisiju da se to riješi. Cjepivo je ubrzo počelo kasniti diljem Europske unije, a počela je i prepirka Komisije i tvrtki koje proizvode cjepiva.

Veljača: prosvjed na Trgu, cijepljenje preko reda, popuštanje mjera…

Veljaču, mjesec u kojem se navršava godina dana koronavirusa u Hrvatskoj, obilježilo je nekoliko tema. To su, redom, manjak cjepiva i kašnjenje isporuke, prosvjed Udruge poduzetnika, cijepljenje preko reda i očekivanje popuštanja mjera. 3. veljače je održan dugo najavljivani prosvjed poduzetnika i ugostitelja na Trgu bana Jelačića u Zagrebu koji je organizirala Udruga Glas poduzetnika. Do prosvjeda je došlo nakon niza javnih poziva Vladi i stožeru da korigiraju svoje odluke o mjerama.

Već sutradan stigla je vijest kako se rektor Zagrebačkog sveučilišta Damir Boras u siječnju cijepio protiv korone, preko reda, usput, kad se skupa sa suprugom našao kod zubara. Podsjetimo da je koronavirus prebolio u prosincu. Par dana kasnije stigla je i vijest kako se Luka Burilović cijepio preko reda, nakon njega je javljeno da se cijepio i Slavko Linić, a isplivala je i vijest da se cijepio Ćiro Blažević. Sve je kulminiralo pričom o Alemki Markotić koja je na Zaraznoj cijepila svoju majku. O svemu se oglasio i Joža Manolić koji se još nije cijepio i poručio kako svi trebamo čekati svoj red.

Sve se intenzivnije počelo govoriti o popuštanju mjera kojem su se mnogi nadali već 15. veljače. Ipak, popuštanje je bilo neznatno pa su tada otvorene teretane, a kafićima je dopušteno posluživanje kave za van. Novi datum uz koji se veže popuštanje mjera koje bi uključilo otvaranje terasa kafića i restorana je 1. ožujka, ali do toga će doći tek ako nam se broj slučajeva ne poveća. U međuvremenu je u Zagrebu krenulo masovno cijepljenje na 19 punktova, na kojima su ljudi čekali satima u redu, kako bi si život, nakon godine u novom normalnom, vratili u dobru, staru normalu.