Najčešći uzroci bolova u želucu, kako si pomoći i kada se morate obratiti liječniku

Iako vjerojatno zvuči otrcano, ali želudac može boljeti i od stresa

FOTO: Sydney Sims/Unsplash

Mučnina, osjećaj pečenja, kao i onaj punoće i nadutosti, samo su neki od simptoma zbog kojih često posežemo za lijekovima protiv bolova ili pak odlazimo na hitnu. Budući da iza svakog simptoma leži temeljni uzrok, važno je znati da se neki uzroci bola u želucu mogu riješiti ili barem ublažiti promjenom životnih navika dok neki ipak zahtijevaju liječenje. U nastavku teksta donosimo najčešće uzroke bolova u želucu, njihove simptome te preporuke kako ih ublažiti.

Gastritis

Gastritis je upala želučane sluznice; stanje koje može biti akutno i kronično. Akutni gastritis nastupa naglo i traje kratko, te je također uzrokovan akutnim stanjima. Kronični gastritis je dugotrajno stanje, koje se ima tendenciju razvijati postupno. Iako gastritis mogu uzrokovati razni lijekovi, prekomjeran unos alkohola, pušenje i stres, najčešći uzročnik gastritisa je bakterija helicobacter pylori. Prema najnovijim procjenama, trenutno više od 40 posto odrasle populacije u svijetu zaraženo je bakterijom H. pylori, koja je povezana s nastankom gastritisa, ali i raka želuca.

Simptomi gastritisa su:

  • bol u žličici
  • osjećaj žarenja ispod rebrenog luka
  • osjećaj vraćanja kiseline
  • gubitak apetita ili osjećaj sitosti ubrzo nakon jela
  • bolovi u trbuhu i nadutost
  • mučnina i/ili povraćanje

Osobe koje imaju čir koji krvari, mogu primijetiti:

  • krv u stolici
  • krv u sadržaju koji su povratili

Za ublažavanje neugodnih simptoma gastritisa savjetuje se:

  • utvrditi točan uzrok i adekvatno ga liječiti; primjerice ako je uzročnik bakterija H.pylori potrebno je provesti terapiju antibioticima
  • izbjegavati alkohol zato što može dodatno iritirati ionako oštećenu sluznicu želuca
  • u prehranu uvedite fermentiranu hranu koja obiluje probioticima koji dokazano mogu ublažiti simptome gastritisa; to su prvenstveno jogurt, kefir, ali i kiseli kupus

Gastroenteritis ili želučana viroza

Gastroenteritis je upala sluznice želuca i tankog crijeva. Virusni gastroenteritis, koji se u narodu naziva crijevna ili želučana viroza, je infekcija koju izazivaju virusi, najčešće rotavirusi, norovirusi ili adenovirusi. Gastroenteritis je vrlo često stanje koje najčešće uzrokuje proljev i povraćanje. Simptomi se obično javljaju do jedan dan nakon zaraze. Obično traju manje od tjedan dana, ali ponekad mogu trajati i duže.

Simptomi gastroenteritisa su:

  • iznenadni, vodenasti proljev
  • slabost
  • povraćanje, koje može biti uzastopno
  • blago povišena temperatura
  • rjeđe gubitak apetita
  • uznemireno želudac
  • glavobolja

Za ublažavanje simptoma želučane viroze savjetuje se:

  • piti puno tekućine kako bi se izbjegla dehidraciju; potrebno je piti više nego inače ka bi se nadoknadila tekućinu izgubljenu povraćanjem i proljevom; najbolja je voda
  • uzimati paracetamol za skidanje temperature ili ublažavanje bolova u mišićima te glavobolje ako su prisutni
  • što više odmarati
  • jesti manje obroke, ali češće; najbolje juhe, lagana jela s rižom ili tjesteninom
  • koristiti napitke za rehidraciju koji se mogu nabiti u ljekarnama

Peptički ulkus (čir, vrijed)

Probavni trakt obložen je sluznicom koja ga štiti od utjecaja kiseline. Čir nastaje kada se količina kiseline poveća ili kada se količina zaštitne sluzi smanji. Uslijed oštećenja nastaju ranice na sluznici želuca ili dvanaesnika. Rizik od peptičkog ulkusa povećava uslijed prekomjernog unosa alkohola, pušenja, tijekom liječenja zračenjem, ali i tijekom razdoblja intenzivnog stresa. Također, neki lijekovi povezani su s nastankom čira na želucu ili dvanaesniku, ponajviše je riječ o nesteroidnim protuupalnim lijekovima.

Simptomi čira na želucu:

  • osjećaj žarenja ili pečenja u želucu (žgaravica)
  • osjećaj punoće
  • mučnina
  • nadutost
  • podrigivanje
  • netolerancija na masnu hranu

Najčešći simptom peptičkog ulkusa je peckanje u želucu. Želučana kiselina pogoršava bol, pa je bol češća tijekom perioda gladi. Bol se često može ublažiti jedenjem hrane bogate prehrambenim vlaknima koja ublažava želučanu kiselinu ili uzimanjem lijekova za smanjenje kiseline, ali se može i vratiti. Bol se može pojačati između obroka i noću.

Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB)

Dispepsija, medicinski izraz za probavne smetnje, odnosi se na nelagodu ili bol koja se javlja u gornjem dijelu trbuha, često nakon jela ili pića. To nije bolest nego vrlo čest simptom gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB) koja se kolokvijalno naziva žgaravica.

Simptomi GERB-a su:

  • osjećaj pečenja ili žarenja u prsima ili grlu
  • osjećaj žarenja koji se pogoršava nakon jela ili noću
  • bol koja se pogoršava u ležećem položaju

Gastropareza

Gastropareza, odnosno paraliza želuca, funkcionalni je poremećaj želuca pri kojem se hrana sporije potiskuje u dvanaesnik, te posljedično predugo stoji u želucu. Osobe s gastroparezom trpe neugodne simptome tijekom probave hrane, a vrlo često imaju slab apetit, probleme u zadovoljavanju prehrambenih potreba, a kod jednog dijela prisutan je i problem s kontrolom šećera u krvi.

Simptomi gastropareze uključuju:

  • mučnina
  • povraćanje
  • stalni osjećaj nadutosti
  • osjećaj punog želuca
  • gol u gornjem dijelu trbuha
  • regurgitacija (povrat) cijelih komada neprobavljene hrane.
  • gubitak apetita
  • refluks kiseline (žgaravica)
  • oscilacije šećera u krvi
  • zatvor

Kada probavni mišići ne rade kako treba, hrana ostaje u želucu dugo nakon obroka, a osoba osjeća sitost gotovo odmah nakon jela, ali i dugo nakon jela. Uz bolove u trbuhu, mučninu i povraćanje, vrlo česta nuspojava gastropareze je povrat kiseline u jednjak, te posljedično žgaravica. S obzirom na to da trećina osoba sa šećernom bolešću razvije gastroparezu pa istovremeno treba efikasno liječiti i kontrolirati temeljnu bolest. Gastropareza se liječi dijetetskim i farmakološkim mjerama, ali i kirurškim metodama ako lijekovi ne pokažu rezultate.

Stres

Tijekom tjeskobe i stresa u tijelu se oslobađaju hormoni i neurotransmiteri, što može negativno utjecati na pokretljivost crijeva, ali i na ravnotežu bakterija u crijevima, uzrokujući želučane tegobe. Također, ljudi koji doživljavaju kronični stres i tjeskobu mogu jesti više ili jedu nezdravu hranu koja obiluje šećerom koji se slabo probavlja i uzrokuje nelagodu u želucu. Tijekom razdoblja intenzivnog stresa ljudi mogu više pušiti i piti više alkohola ili kofeina nego što je uobičajeno, što također može izazvati bol u želucu. Utvrdi li se da je stres uzrok bolova u želucu, preporučuje se potražiti stručnu pomoć kako bi se što efikasnije nosili s izazovima. U smanjenju stresa od pomoći mogu biti kognitivno bihevioralna terapija (KBT), mindfullness tehnike svjesnosti te tehnike opuštanja poput tehnika disanja.


Stručni izvori korišteni za ovaj članak:

Cleveland Clinic I

Cleveland Clinic II

Cleveland Clinic III

National Health Service

National Library of Medicine

Penn Medicine

Mayo Clinic

UChicagoMedicine