Gotovo polovina svih smrti povezanih s rakom može se spriječiti, ovo je 12 ključnih koraka prevencije

Prevencija nudi najisplativiju dugoročnu strategiju za kontrolu raka, navode stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije. Na svojim stranicama ističu da se između 30 i 50 posto svih slučajeva raka može spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika i provedbom postojećih preventivnih strategija utemeljenih na dokazima.

Sagledamo li bliže okruženje u kojem živimo, glavni uzrok raka u Europskoj uniji je pušenje dok prekomjerna tjelesna masa ili pretilost, loša prehrana, nedostatak tjelesne aktivnosti i konzumiranje alkohola pridonose nezdravom načinu života kao drugom bitnom uzroku raka.

Izlaganje suncu i nekim drugim izvorima zračenja, primjerice radonu, također je važan čimbenik, kao i izlaganje kancerogenim tvarima na radnom mjestu te određene infekcije. Što je veća izloženost bilo kojem od navedenih čimbenika u pogledu trajanja, učestalosti i razine izloženosti, to je veći i rizik od nastanka raka.

I Europska komisija neprestano daje svoj obol u borbi protiv raka te je sastavljen Europski kodeks protiv raka u kojem su opisane su mjere pomoću kojih se može smanjiti rizik od nastanka raka.

Prvo izdanje Kodeksa objavljeno je u 1987. godine, a od 2012. do 2013. onkolozi, znanstvenici i drugi stručnjaci iz cijele Europske unije radili su na četvrtom izdanju Kodeksa koje sadržava 12 preporuka koje, prema njihovim riječima, većina ljudi može slijediti bez posebnih vještina ili savjetovanja.

12 koraka prevencije raka

Što se više preporuka slijedi, navode stručnjaci, to je rizik od nastanka raka manji te se procjenjuje se da bi se gotovo polovinu svih smrtnih slučajeva povezanih s rakom u Europi moglo spriječiti kada bi se slijedile upute iz Kodeksa koje donosimo u nastavku.

1. Nemojte pušiti, ne uživajte duhanske proizvode.

Duhan je glavni uzročnik raka. Pušenje je najštetniji način konzumiranja duhana kojim se uzrokuje najveći broj bolesti povezanih s konzumiranjem duhana. Pušenje dovodi do smrti više od polovine dugotrajnih konzumenata. Također, pušenje svake godine uzrokuje približno šest milijuna smrtnih slučajeva i više od pola bilijuna dolara gospodarske štete.

Znanstveni dokazi neupitno ukazuju da se nakon prestanka pušenja u bilo kojoj dobi rizik od raka smanjuje, a korist je veća što je osoba koja prestaje pušiti mlađa. Pušači u prosjeku izgube najmanje 10 godina života u usporedbi s ljudima koji nisu nikada pušili. Prestanete li pušiti prije svoje 40. godine, rizik od smrti povezane s pušenjem smanjit će se za približno 90 posto. Za prestanak pušenja nikada nije kasno. Prestanak pušenja u bilo kojoj dobi smanjuje rizik od smrti povezane s pušenjem u usporedbi s onima koji nastave pušiti.

2. Nemojte dopustiti pušenje u svom domu i na poslu

Izlaganje pasivnom pušenju na radnom mjestu i u kućanstvu povezano je s bolestima koje se mogu izbjeći, uključujući rak. Kućanstvo je često mjesto izlaganja pasivnom pušenju. Što je pasivno pušenje? Pasivno pušenje je udisanje dima koje emitiraju cigarete i dim koji pušači izdišu.

Između ostalog, pasivno pušenje uzrokuje preranu smrt i niz bolesti kao što su rak pluća, koronarna srčana bolest, te bolesti dišnog sustava. Pušenje usporava rast fetusa pa se djeca trudnica koje puše rađaju u prosjeku s približno 150 do 250 grama manjom tjelesnom masom od djece nepušačica. Majčino je pušenje povezano je s većim rizikom od sindroma iznenadne smrti dojenčadi.

3. Održavanje zdrave tjelesne mase

Postoje čvrsti dokazi da se rizik od raka može smanjiti održavanjem zdrave tjelesne mase uvođenjem uravnotežene prehrane i redovite tjelesne aktivnosti. Osobe koje žive zdravim načinom života imaju 18 posto niži rizik od raka u usporedbi s osobama čiji način života i tjelesna težina nisu u skladu s preporukama za sprečavanje raka. Preporuke uključuju održavanje normalne tjelesne mase, što podrazumijeva postizanje indeksa tjelesne mase koji se kreće između 18,5 i 24,9 kg/m2 i izbjegavanje hrane koja potiče debljanje, kao što su slatka pića i brza hrana, te prakticiranje umjerene tjelesne aktivnosti od najmanje 30 minuta dnevno, ali i dojenje, konzumiranje većinom hrane biljnog podrijetla, ograničavanje unosa crvenog mesa, izbjegavanje mesnih prerađevina i ograničavanje konzumiranja alkoholnih pića.

S povećanjem količine tjelesnih masnoća povećavaju se i izgledi za nastanak određenih vrsta raka, kao što su rak crijeva, bubrega, jednjaka, gušterače i žučnog mjehura, a kod žena još i rak dojki (kod žena u postmenopauzi), sluznice maternice (endometrij) i jajnika.

Rizik od raka za spomenute bolesti najviši je kod pretilih osoba – primjerice, rizik od raka debelog crijeva povećava se za 15 posto kod osoba prekomjerne tjelesne mase i za 32 posto kod pretilih osoba čiji je indeks tjelesne mase viši od 30 kg/m2. Važno je istaknuti da rizik postupno povećava s povećanjem tjelesnih masnoća. Stoga se preporučuje ciljati što niže unutar zdravog raspona. To će očito biti kod svake osobe različito ovisno o tjelesnoj građi o čemu se možete posavjetovati s nadležnim liječnikom obiteljske medicine.

4. Budite fizički aktivni

Niz je bioloških mehanizama pomoću kojih tjelesna aktivnost može pružiti zaštitu od raka. Tu su uključeni učinci tjelesne aktivnosti na razine šećera u krvi, na inzulin i s time povezane hormone, spolne hormone, upalu te funkciju imunološkog sustava, a sve to utječe na rizik od razvoja raka. Tjelesna aktivnost ujedno pomaže protiv debljanja i pomaže u održavanju zdrave tjelesne mase, što ima dodatan učinak na smanjenje rizika od raka.

Tjelesnom aktivnošću smanjuje se vjerojatnost od pojave raka debelog crijeva, a kod žena od raka grudi i sluznice maternice (endometrij) bez obzira na tjelesnu težinu. Tjelesna aktivnost ujedno pomaže protiv debljanja, što ima dodatan učinak na smanjenje rizika od različitih vrsta raka, uključujući rak bubrega, gušterače, jednjaka i žučnog mjehura. Također postoje neki dokazi da se rak endometrija može spriječiti ako se što manje sjedi odnosno ako se izbjegava dugotrajno sjedenje.

5. Hranite se zdravo

Zdrava prehrana uglavnom se sastoji od biljnih namirnica uz obilje povrća i voća, nešto mahunarki, kao što su grah i grašak, te cjelovitog kruha i drugih namirnica bogatih škrobom, kao što su tjestenina i riža. Osim toga, u zdravu prehranu mogu se uključiti umjerene količine nemasnog mesa sisavaca, peradi i ribe te mliječnih proizvoda smanjenog sadržaja masti ili vegetarijanske zamjene.

Podjednako je važno u umjerenim količinama uključiti još neke prehrambene namirnice, kao što su neka biljna ulja poput maslinova ili repičina te orašasti plodovi i sjemenke. Treba paziti i na unos soli, pa hranu treba soliti vrlo malo ili nikako.

Kako bi se izbjeglo debljanje, ne treba prečesto ni u velikim količinama jesti prehrambene namirnice bogate kalorijama, kao što su slastice, kolači i razni međuobroci. Kako bi se pomoglo u sprečavanju raka, alkohol je najbolje izbjegavati. Visoko prerađene komercijalne proizvode bogate životinjskim mastima i šećerima kao što su brza hrana i slatka pića trebalo bi što više izbjegavati.

6. Smanjite unos alkohola na minimum

Alkohol u bilo kojem obliku povećava rizik od raka jer je alkohol štetan sam po sebi. Glavne vrste alkoholnih pića su vino, pivo i jaka alkoholna pića, no rak može uzrokovati bilo koje piće koje sadržava alkohol. Različite vrste raka nastaju zbog različitih razloga. Primjerice, alkohol (etanol) se u tijelu pretvara u kemijski spoj acetaldehid. I etanol i acetaldehid tvari su koje uzrokuju rak.

Također, alkohol oštećuje stanice jetre i može uzrokovati cirozu koja povećava izglede za nastanak raka jetre, ali može povisiti i razine nekih hormona, kao što je estrogen. Visoke razine estrogena povećavaju rizik od raka grudi.

Točnije, alkohol može uzrokovati najmanje sedam vrsta raka i to rak usta, jednjaka, grla, jetre, debelog i zadnjeg crijeva te grudi. Rizik od raka povećava se konzumacijom bilo koje količine alkohola. Što više alkohola pijete, veći je rizik od pojave raka. Smanjenje konzumacije ili, još bolje, potpuno izbjegavanje alkohola pomaže u smanjivanju rizika od raka.

7. Izbjegavajte prekomjerno izlaganje suncu

Zračenje Sunca sadržava vidljivu svjetlost i infracrveno zračenje koje osjećamo kao toplinu, a i nevidljivo ultraljubičasto (UV) zračenje. UV zračenje vrlo kratkih valnih duljina (UVC) potpuno se apsorbira u ozonskom sloju viših dijelova atmosfere, ali dio UV zračenja kratkih valnih duljina (UVB) i dugih valnih duljina (UVA) dospijeva do Zemljine površine.

Iako je UVB zračenje nužno za stvaranje vitamina D u ljudskoj koži, UVB i UVA zračenja uzrokuju oštećenja kože koja mogu, dugoročno, dovesti do razvoja raka kože. Treba imati na umu da svako izlaganje suncu uzrokuje određena oštećenja kože, te da bi sa svakim izlaskom na sunce trebalo zaštititi kožu sredstvima sa zaštitnim faktorom.

8. Izbjegavajte onečišćujuće tvari

U okolišu, pa i na radnom mjestu, nalazi se više tisuća umjetnih i prirodnih tvari među kojima neke mogu izazvati rak. Mnoge od tih tvari kemijski su spojevi. Smanjenje izlaganja tvarima koje uzrokuju rak ovisi o kombinaciji vladinih mjera i politika kojima se građani štite od štetnih tvari te radnji i odgovornosti pojedinaca da slijede savjete. Za kontrolu kancerogenih kemijskih tvari koje se nalaze na radnom mjestu, općenito u okolišu ili u domovima potrebno je i jedno i drugo. Vlade moraju definirati politike i donijeti propise te pratiti njihovo poštovanje. Proizvodnja i ostale industrije moraju svoje postupke prilagoditi kako bi bili u skladu s propisima, a poslodavci moraju osigurati mjere zaštite svojih radnika.

Zdravijem okolišu mogu doprinijeti i pojedinci pomažući pri smanjivanju onečišćenja zraka manjom upotrebom automobila. Preporuka pojedincima za sprečavanje raka jest da na radnom mjestu poštuju zdravstvene i sigurnosne upute. I rak koji je prouzrokovan na radnom mjestu može se spriječiti, čime se naglašava da je zaštita na radu prijeko potrebna i radnici je moraju tražiti i prihvatiti.

9. Poduzmite mjere za smanjenje visokih razina radona

Saznajte jeste li u svom domu izloženi zračenju od prirodno visokih razina radona i poduzmite mjere za njihovo smanjenje. Radon je prirodni radioaktivni plin, ne može se primijetiti i prepoznati jer nema ni boje ni mirisa, ali se može izmjeriti na temelju svoje radioaktivnosti. Radon u kuće ulazi iz tla. U nekim kućama koncentracija radona je visoka, posebno u onim područjima kod kojih u tlu i stijenama prirodno postoji više urana. Radon se može nalaziti u građevinskom materijalu i vodi za piće, no u većini slučajeva tada uzrokuje daleko manja izlaganja zračenju od radona iz tla.

Dok je sam radon plin, produkti njegova radioaktivnog raspada nisu i oni se zadržavaju na česticama prašine u zraku. Dok udišemo te produkte raspada, zračenje koje oni emitiraju može oštetiti pluća. Izlaganjem radonu povećava se rizik od raka pluća. Taj je dodatni rizik razmjeran koncentraciji radona u zraku koji dišemo i trajanju izlaganja radonu.

10. Prakticirajte dojenje

Žene koje doje svoju djecu imaju niži rizik od pojave raka dojki kasnije u životu od žena koje se nalaze u sličnim okolnostima, a koje ne doje. Što žena duže doji, to je zaštićenija od raka grudi. Rizik se smanjuje za približno 4 posto za svakih nakupljenih 12 mjeseci dojenja, odnosno 12 mjeseci dobivenih zbrajanjem svih razdoblja u kojima je žena dojila, uz smanjenje rizika od raka grudi jer je žena rodila.

11. Ograničite trajanje hormonske nadomjesne terapije

Hormonska nadomjesna terapija ženskim hormonima medicinski je način liječenja koji se pretežno upotrebljava radi ublažavanja simptoma menopauze kod žena. Ipak, hormonskom nadomjesnom terapijom povećava se rizik od određenih vrsta raka.

12. Cijepite se

Gotovo jedna petina svih pojava raka na svijetu izazvana je uzročnicima infekcija koji uključuju i viruse i bakterije. Među najvažnijim infekcijama povezanima s rakom jest infekcija humanim papilomavirusom (HPV) koja može uzrokovati većinu slučajeva raka vrata maternice i raka anusa te neke slučajeve raka usta, zatim virusom hepatitisa B i hepatitisa C koji mogu uzrokovati rak jetre te bakterijom Helicobacter pylori koja može uzrokovati rak želuca.

Infekcija virusom humane imunodeficijencije (HIV) ne uzrokuje rak izravno, ali kod osoba oboljelih od HIV‑a rizik od određenih vrsta raka veći je jer im je imunološki sustav oslabljen. Cjepiva su najučinkovitiji način sprečavanja nekih od spomenutih infekcija. Vrlo učinkovita cjepiva protiv hepatitisa B dostupna su već nekoliko desetljeća i u većini je zemalja cijepljenje protiv hepatitisa B uključeno u programe cijepljenja djece. Cijepljenje je ujedno vrlo učinkovito u sprečavanju infekcija tipovima virusa HPV koji uzrokuju većinu slučajeva raka vrata maternice.