Kardiolog: simptomi iznenadne srčane smrti mogu se javiti tjednima prije

Sportska aktivnost je dokazano povezana s poboljšanjem fizičkog i mentalnog zdravlja, neovisno o životnoj dobi. Prije svega djeluje povoljno na smanjenje pojavnosti rizičnih čimbenika za pojavu kardiovaskularnih bolesti kao što su debljina, visoki tlak, poremećaji metabolizma šećera i masnoća.

Tjelovježba smanjuje stres, anksioznost i depresiju, poboljšava san, raspoloženje, pamćenje i koncentraciju, odnosno kvalitetu života. Sport je osobito važan kod mladih ljudi jer djeluje povoljno na smanjenje učestalosti debljine koja je upravo kod mladih sve zastupljenija.

Hrvatska ima visok kardiovaskularni rizik

Tome u prilog govori da je Hrvatska svrstana u zemlje s visokim kardiovaskularnim rizikom. Brojne studije koje su ispitivale učestalost neželjenih kardiovaskularnih događaja pokazale su da fizički aktivniji pojedinci imaju niži rizik od kardiovaskularnih događaja, odnosno manju učestalost srčanog ili moždanog udara.

Smanjenje rizika kod najaktivnijih u odnosu na najmanje aktivne pojedince iznosi otprilike 40 posto. Posljedično, smjernice Europskog i Američkog kardiološkog društva preporučuju 150 do 300 minuta tjedno umjerene aerobne tjelesne aktivnosti kao što je brzo hodanje, ili od 75 do 100 minuta intenzivne aktivnosti kao što je trčanje, plus neke od vježbi otpora dvaput tjedno, primjerice statičke kao što je podizanje utega.

Što je iznenadna srčana smrt?

No, bez obzira na pozitivne učinke tjelovježbe, kod profesionalnih i rekreativnih sportaša, uslijed intenzivne fizičke aktivnosti može nastati iznenadna srčana smrt.

Iznenadna srčana smrt posljedica je kardijalnog aresta, odnosno zatajenja srca kao pumpe koje nastaje uslijed malignih aritmija te izrazite bradikardije, stanja kod kojeg je puls manji od 20 otkucaja u minuti, asistolije, odsustva ikakve srčane aktivnosti te elektromehaničke disocijacije, prisutnosti srčanog ritma kod kojeg je istovremeno prisutno odsustvo djelotvorne aktivnosti srčanog mišića.

Valja naglasiti da zatajenje srca prati i ispad plućne funkcije, pa je preciznije govoriti o kardiopulmonalnom arestu. Navedena zbivanja posljedica su različitih genetskih ili strukturnih srčanih bolesti čija prisutnost varira ovisno o životnoj dobi, a nažalost njihova prva manifestacija može upravo biti iznenadna srčana smrt.

Simptomi iznenadne srčane smrti

Iznenadna srčana smrt, odnosno biološka smrt, ima nekoliko prethodnih faza:

• faza prodroma, karakterizira ju pojava simptoma koji mogu biti prisutni i nekoliko tjedana, pa čak i mjesecima prije nastupa neželjenog događaja. To mogu biti bolovi u prsima, zaduha, osjet aritmije, umora i nepodnošenja napora, osjet palpitacija ili gubitak svijesti (sinkopa).
• druga fazu: označava ponovno neki od navedenih simptoma, ali nakon kojeg u okviru sat vremena dolazi do iznenadnog gubitka svijesti uslijed nastupa poremećaja ritma, odnosno pojave kardiopulmonalnog aresta koji karakterizira odsustvo perifernog pulsa i prestanak disanja
• treća faza: nastup smrti ako su poduzete mjere reanimacije bile neučinkovite. Pravovremena kardiopulmonalna reanimacija prije svega smanjuje rizik oštećenja mozga i moždane smrti, a time povećava šansu za oporavak pacijenta.

Kako treneri i roditelji mogu prepoznati opasnost?

S jedne strane imamo sportaše koji povremeno imaju neki od simptoma, primjerice bol u prsima, zaduhu, palpitacije, gubitak svijesti, ili neke druge simptome koji zahtijevaju posjet liječniku. No, s druge strane, upravo prva i jedina manifestacija određenog srčanog poremećaja može biti iznenadna srčana smrt.

Zato je neobično važno raditi na primarnoj prevenciji takvih neželjenih događaja. Italija je jedna od zemalja koja je napravila veliki iskorak u sportskoj kardiologiji.

Još 80-ih godina prošlog stoljeća, donijeli su zakonsku regulativu po kojoj je već u dječjoj dobi prije uključenja u sport obvezan pregled kod kardiologa i barem EKG, a ostalo (UZV srca, ergometrija, MRI, MSCT) ovisno o procjeni specijaliste. Time su značajno smanjili broj iznenadnih srčanih smrti. Amerikanci i ostale zemlje EU su po tom pitanju dosta liberalniji.

Što se Hrvatske tiče, veseli me što ćemo uskoro dobiti Pravilnik o zdravstvenom pregledu sportaša koji je prošao javnu raspravu i za koji vjerujem da će donijeti pozitivne pomake po pitanju primarne prevencije.

Uzroci i čimbenici rizika iznenadne srčane smrti

Poslije 35. godine života glavni uzrok iznenadne srčane smrti je aterosklerotska koronarna bolest, odnosno suženje srčanih krvnih žila plakom uslijed djelovanja čimbenika kardiovaskularnog rizika poput povišenih tlaka, šećera i masnoća ili pušenja.

Tijekom natjecanja ili čak nešto manje intenzivne fizičke aktivnosti, intenzivan srčani rad može dovesti do rascjepa, odnosno pucanja aterosklerotskog plaka i uzrokovati malignu aritmiju ili neki od oblika srčanog udara, odnosno akutnog koronarnog incidenta. Zato je neobično važno u ovoj skupini učiniti preventivnu ergometriju, ovisno o nalazu i MSCT-koronarografiju, a povišeni tlak, šećer i masnoće liječiti te savjetovati prestanak pušenja.

Kod mlađih, prevladavaju genetski uzroci koji dovode do različitih strukturnih poremećaja, među kojima treba izdvojiti hipertrofijsku kardiomiopatiju i anatomske varijacije koronarnih arterija koje karakterizira upravo pojava malignih aritmija tijekom fizičkog opterećenja i posljedično nastanak iznenadne srčane smrti.

Na genetiku ne možemo utjecati, ali zato pažljivom obiteljskom anamnezom možemo doći do podatka o iznenadnoj srčanoj smrti člana obitelji.

Ne smijemo zaboraviti i na osobe koje su dobar dio života bile fizički slabo aktivne. Za takve pojedince se zna da iznenadna, nagla i pretjerana fizička aktivnost može dovesti do smrtnog ishoda. Konačno, redovitim antidopinškim testiranjima može se prevenirati uzimanje zabranjenih supstanci koje mogu negativno djelovati na srce.

Pravovremeno dijagnosticiranje

Donošenjem Pravilnika o zdravstvenom pregledu sportaša imamo priliku slijediti pozitivno iskustvo Italije, čime će se prije uključenja u bilo kakvu sportsku aktivnost omogućiti roditeljima da odu s djetetom na specijalistički pregled s EKG-om, a daljnje pretrage će se obaviti prema nalazima i procjeni specijaliste, na primjer UZV srca, ergometrija, MRI srca, MSCT-koronarografija, elektrofiziološka ispitivanja i slično.

Slično vrijedi i za odrasle koji bi se također trebali pregledati, osobito stariji u dobi od 35 do 40 godina kojima se savjetuje da učine i ergometriju radi procjene koronarne rezerve, odnosno stanja srčane cirkulacije.

Neobično je važno i saznati je li u obitelji bilo iznenadne srčane smrti, jer je to vrlo važan podatak o riziku kardiovaskularne smrti kod svakog pojedinca koji se želi baviti sportom. Tada se može napraviti i neka dodatna obrada, poput magnetske rezonance srca, ali i genetsko testiranje članova obitelji, uglavnom roditelja, braće i sestara.

Liječenje srčanog aresta

Osobe koje su preživjele srčani arest po otpustu iz bolnice moraju biti u redovitim kardiološkim kontrolama s obzirom na dokazanu sklonost recidivnom srčanom arestu unutar 6 mjeseci do 2 godine.

Osim uzimanja propisane terapije, često imaju ugrađenu posebnu vrstu pacemakera, stručnog naziva ICD (engl. implantable cardioverter-defibrillator), uređaja koji prepoznaje nastup maligne aritmije i automatski defibrilira, odnosno uspostavlja normalni srčani ritam.

Nastavak sportske aktivnosti se preporučuje u dogovoru s kardiologom, i to ovisno o osnovnoj srčanoj bolesti i vrsti sporta (dinamički ili statički) pa samim time njegovom utjecaju na predmetnu srčanu bolest.

Prevencija iznenadne srčane smrti

Ključ prevencije je definitivno jačanje društvene svijesti o važnosti preventivnih pregleda kod sportaša, profesionalaca i rekreativaca te primjena i kontrola provedbe zakonskih akata. Italija, ali i Kina, primjeri su zemalja koje su zakonskom regulativom znatno smanjile broj iznenadnih srčanih smrti.

Unatoč brojnim prednostima bavljenja sportom, u isto vrijeme moramo biti svjesni i da dio sportaša ima predispoziciju za ranu srčanu smrt. Ipak, na to možemo pozitivno utjecati s obzirom na dijagnostiku s kojom danas raspolažemo.

No, nekada to i nije sasvim moguće budući da određene srčane bolesti mogu biti praćene sasvim urednim nalazima. Zato je važan kvalitetan i sveobuhvatni pristup, od bazičnog pregleda i EKG-a, preko pažljivo uzete obiteljske anamneze do primjene različitih dijagnostičkih metoda, uključujući i već spomenuto genetsko testiranje, čime možemo bitno povećati dijagnostičku osjetljivost i smanjiti rizik neželjenih ishoda.

Kako spasiti život kad nastupi srčani arest?

Svaka od prethodno navedenih mjera je u cilju prevencije iznenadne srčane smrti. No, postavlja se pitanje – kako spasiti život kad nastupi srčani arest? Ako se tijekom treninga ili natjecanja dogodi srčani zastoj, nužno je promptno započeti s mjerama reanimacije. Vrijeme je ovdje ključno, kao i kod akutnog infarkta miokarda.

Smatra se da je potrebno svega 5 minuta da započne proces trajnog oštećenja mozga, pa će i time uspjeh reanimacije biti manji, a vjerojatnost smrtnog ishoda veća.

Svaka sportska dvorana, sportski i rekreacijski centar, trebala bi biti opremljena s defibrilatorom, a osoblje educirano u bazičnim postupcima reanimacije i žurnom alarmiranju hitne službe u cilju što bržeg dolaska ekipe hitne medicinske pomoći i urgentnog transporta vitalno ugroženog pacijenta u bolnicu.

Osobe koje prežive kardiopulmonalni arest bivaju otpuštene iz bolnice uz medikamentnu i ostalu terapiju u cilju sekundarne prevencije opetovanog događaja i smanjenja smrtnosti.