Zadnji je radni dan Hrvoj Šipek, kompromitirane šefice DORH-a koju Plenković nije dao. Ovo su njezine najveće afere

1. Slučaj Žalac i preplaćeni softver u ladici

Da se pitalo samo DORH, bivša ministrica Gabrijela Žalac nikada ne bi bila uhićena zbog afere koju je Telegram otkrio još 2019. godine. Podsjetimo, Telegram je razotkrio sumnjivu kupnju softvera za Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova.

Uskok je nakon provedenih izvida zaključio da nema elemenata za pokretanje službene istrage, a ispostavilo se da ni Hrvoj-Šipek u cijelom predmetu nije vidjela ništa sporno.

Nakon što je Telegramov novinar dokaze o debelo preplaćenom softveru poslao OLAF-u, Žalac je uhićena. Dakako, po nalogu Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO).

2. Neistine oko slučaja Žalac. U više navrata

Hrvoj Šipek uporno je pokušavala demantirati da je DORH u ovom slučaju u bilo čemu pogriješio. Tjedan dana nakon uhićenja Žalac, glavna državna odvjetnica i tadašnja ravnateljica Uskoka sazvale su konferenciju za medije. Tada je, među ostalim, Hrvoj Šipek rekla da ona nije uopće znala za izvide u aferi Softver. Pravdala se kako se sve to događalo u mandatu bivšeg glavnog državnog odvjetnika, a nju naknadno nitko nije o tome informirao.

Na pitanje zašto o slučaju Žalac EPPO nije doznao od DORH-a, nego od europskog OLAF-a, rekla je da su “obavještavali smo o onim predmetima o kojima je nas obavijestio Uskok i niža državna odvjetništva”. Nekoliko dana kasnije, Hrvoj Šipek je u Saboru priznala kako je Uskok i u vrijeme njezina mandata izvijestio DORH o tome što je poduzimao u Aferi Žalac.

Iako je do tada javno tvrdila kako osobno nije znala ništa o tom slučaju, na inzistiranje zastupnika Nikole Grmoje na kraju je priznala kako je u srpnju 2021. u DORH ipak stiglo izvješće o provedenim izvidima. Dakle, debelo nakon što je ona preuzela dužnost. Hrvoj Šipek govorila je neistine prije toga i na sjednici Antikorupcijskog vijeća, tvrdeći kako je Uskokovo izvješće o Aferi Žalac došlo prije nego je ona preuzela dužnost.

3. Unatoč neistinama, ostaje na funkciji

Kada je DORH krajem 2021. objavio rezultate nadzora, potvrđeno je da glavna državna odvjetnica nije govorila istinu. Iz nadzora je proizašlo da je danima prikrivala istinu.

Ispostavilo se da je u srpnju 2021. sa svojim najbližim suradnikom održala sastanak u Uskoku, gdje su je brifirali o značajnijim predmetima, među kojima je bio i slučaj Žalac. Rekli su joj da nisu donijeli odluku o pokretanju istrage te su joj objasnili zašto su tako postupili.

Unatoč svemu, HDZ joj je i dalje davao podršku. Parlamentarna većina je prihvatila izvješće glavne državne odvjetnice o radu državnih odvjetništava u 2021., potvrdivši time povjerenje Zlati Hrvoj Šipek.

4. Odlazak šefice Uskoka Vanje Marušić

Nakon što je u veljači 2022. uhićen ministar na dužnosti Darko Horvat, premijer Andrej Plenković sazvao je izvanrednu konferenciju za medije i napao – istražitelje. Pozvao je tada DORH da se “javno očituje” o čemu se tu radi, referirajući se na tajming Horvatova uhićenja. Podsjetimo, Horvat je uhićen u subotu ujutro.

Po kuloarima su odmah počele curiti informacije da je do uhićenja došlo jer se šefica Uskoka Vanja Marušić odmetnula i samostalno provela istragu protiv bivšeg ministra. Nekoliko mjeseci kasnije, Marušić odlazi s funkcije. Obrazloženje DORH-a bilo je skandalozno neuvjerljivo.

Prema DORH-u, presudna je bila činjenica da Marušić nije obavijestila Ministarstvo pravosuđa o nesreći, koju je godinu dana ranije skrivio njen službeni vozač. O stvarnim razlozima njene ostavke debatiralo se tjednima. Oporba je uvjerena da se iza svega krije politički pritisak iz Banskih dvora.

5. Kolosalna sramota s padom optužnice u slučaju Agrokor

DORH se nikada ranije nije osramotio kao u slučaju Agrokor. Visoki kazneni sud (VKS) potvrdio je prošle godine odluku optužnog vijeća zagrebačkog Županijskog suda, koje je odlučilo da je financijsko vještačenje Ismeta Kamala, na kojem se temelji optužnica za izvlačenje 1,2 milijarde kuna u slučaju “veliki Agrokor” nezakonit dokaz.

Obrana Ivice Todorića od početka je upozoravala da to vještačenje ne predstavlja valjan dokaz s obzirom na to da je tvrtka KPMG u sukobu interesa jer je iste poslove istodobno obavljala i za Državno odvjetništvo (DORH) i za izvanrednu upravu Agrokora.

Riječ je o najskupljem vještačenju u povijesti hrvatskog pravosuđa, a izrada je stajala 1,3 milijuna eura i trajala više od godinu dana.

6. Slučaj Obuljen Koržinek i instrukcije iz Vlade

Premijer Plenković u više je navrata tvrdio da bi DORH trebao preuzeti istragu u slučaju subvencijske prijevare na Geodeziji, a čiji krak je došao i do Ministarstva kulture Nine Obuljen Koržinek. Uporno je ponavljao da taj slučaj nije u ingerenciji EPPO-a. Zatim se oglasio Uskok, objavivši da su poslali dopis EPPO-u u kojem traže rješenje o provođenju istrage u aferi Geodetskog.

Uskoro se ispostavilo da je odluci Uskoka da se kod Ureda europskih tužitelja počne interesirati za ovaj slučaj prethodio dopis predstojnika Ureda predsjednika Vlade Zvonimira Frka-Petešića.

Hrvoj-Šipek je i sama priznala kako se Uskok oko nadležnosti u slučaju 3D snimanja javio EPPO-u tek nakon što je u DORH stigao dopis iz Vlade. Tako je šefica DORH-a priznala da radi na mig Frke Petešića.

7. Zašto nitko ne želi na čelo Uskoka

Mediji su prošle godine pisali kako se na Uskokov natječaj za novog ravnatelja ili ravnateljicu nije javio ama baš nitko. Važno je istaknuti da Uskok spada pod DORH pa izostanak interesa za tu poziciju dosta govori o rasulu koje nakon četiri godine mandata Hrvoj Šipek tamo vlada. Vršiteljica dužnosti ravnateljice Uskoka trenutačno je Željka Mostečak, koja je na to mjesto stigla kao zamjena Vanji Marušić.

8. Najlakše je okriviti druge

Hrvoj Šipek nije se libila za svoje propuste okriviti podređene. Kada su je, primjerice, rešetali zbog zataškavanja u slučaju Žalac, tvrdila je da ona nema ništa s tim, a lopticu je prebacivala na tadašnju šeficu Uskoka.

“Nebitno je kada je Državno odvjetništvo i kada sam ja obaviještena o aferi. Činjenica je da je USKOK zatvorio rad na tom predmetu. Ni ja ni DORH ne možemo utjecati na odluku koja je već donesena”, ustvrdila je na tematskoj sjednici saborskog Odbora za pravosuđe na kojoj se raspravlja o radu USKOK-a i DORH-a.

9. Vrhovni sud prokazao njezino ozbiljno pravno neznanje

U svibnju prošle godine propao joj je pokušaj da se riješi prethodnika jer je mason. Vrhovni sud zauzeo je stajalište da glavna državna odvjetnica nema pravo žalbe na odluku Državnoodvjetničkog vijeća (DOV) kojom je odbijen njezin zahtjev za razrješenjem njezina zamjenika i nekadašnjeg šefa DORH-a Dražena Jelenića.

DOV je, naime, ustvrdio da nema zakonskog temelja da se Jelenića razriješi dužnosti zbog članstva u nevladinoj udruzi, odnosno masonima. Odlukom Vrhovnog suda Hrvoj Šipek iscrpila je i zadnju pravnu opciju kojom bi se pokušala riješiti Jelenića. Vrhovni sud je već ranije u dva navrata ukidao odluke o njegovoj smjeni.

10. Peović je kršila zakon, pa ipak nije

Za jednu od blamaža DORH-a bila je zaslužna i Katarina Peović (Radnička fronta). Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu protiv Peović je podiglo optužni prijedlog zbog anonimne prijave da je na društvenim mrežama prije pet godina objavila svoju fotografiju na kojoj ubacuje listić u glasačku kutiju s porukom:

“Danas sam bila na biralištu. Pozivam sve obespravljene da osim ulica iskoriste sva ostala raspoloživa sredstva, pa i alate kapitalističke tzv. demokracije u borbi za radnu većinu”. Nakon pritiska javnosti, državno odvjetništvo povuklo je svoj optužni prijedlog. Logično, zagrebački Općinski prekršajni sud Peović je oslobodio optužbi.

11. Je li grubo lagala i u slučaju Rimac?

Šefica DORH-a negirala je da je komunicirala s Josipom Pleslić (ex Rimac) o projektu vjetroelektrana koji se prometnuo u veliku aferu zbog koje je Rimac bila i uhićena. “Tijekom izvida, istrage i svega ovoga, ja nikada s njom nisam komunicirala”, izjavila je Hrvoj Šipek u Saboru.

Demantirala ju je kasnije sama Rimac: “Da, razgovarala sam s glavnom državnom odvjetnicom o aferi Vjetroelektrane. Ali o detaljima zasad ne mogu dok ne vidim hoće li taj segment biti sastavni dio optužnice koja će se naći u sudskom postupku. Ali ne vidim ništa sporno u sastanku”, rekla je u intervjuu za RTL.

12. Plenkoviću svaki mjesec podnosila neslužbene izvještaje?

Tjednik Nacional je 2022. pisao kako premijer s glavnom državnom odvjetnicom neko vrijeme intenzivno i neslužbeno komunicira. Hrvoj-Šipek, pisao je tjednik pozivajući se na tri izvora, najmanje jednom mjesečno posjećuje Plenkovića u Banskim dvorima, a ti posjeti nisu službeno evidentirani, jer glavna državna odvjetnica navodno premijera izvještava o predmetima koji se tiču njegovih bliskih suradnika.

Pero kojem su ukrali bicikl

I za kraj, nešto što ne možemo svrstati pod domenu afera, ali zgodno se prisjetiti. Hrvoj Šipek imala je neke uistinu neobične istupe u medijima. Tako je jednom, govoreći o pravosuđu općenito, rekla da “ima predmeta koji su običnim malim ljudima važniji”.

Slikovito je to kazala, citiramo: “Sa stajališta opozicije je pitanje korupcije. Ali, Pero… Ja nemam svoj bicikl!”. Dodala je da postoji niz malih ljudi kojima su “sitne stvari u dimenzijama države jako važne jer je to njihov svijet koji im je narušen, zbog čega se oni osjećaju zapostavljeni i zanemareni”.

Glavna državna odvjetnica u epizodi:
Nemamo vremena za korupciju jer je Pero izgubio bicikl! #n1info pic.twitter.com/ej2A89tFzV

— Domagoj Novokmet (@DomagojNovokmet) September 27, 2023