Ksantelazma: jesu li masne naslage na kapcima opasne i kako se liječe?
Polovica osoba s ksantelazmom ima visoke razine kolesterola
Ksantelazma predstavlja dobroćudni dermatološki problem koji se manifestira žućkastim, blago uzdignutim nakupinama masnoća koje se pojavljuju na kapcima ili vrlo blizu njih, češće uz sam korijen nosa. Nastaju kada se naslage kolesterola nakupe ispod kože, a najčešće su u ljudi u dobi između 35. i 55. godine.
Iako sama po sebi nije štetna, ksantelazma ukazuje na povišenu razinu kolesterola te potencijalno i na povećan rizik od određenih zdravstvenih problema, uključujući bolesti srca i krvnih žila. Naime, ove nakupine masnoće mogu signalizirati da se kolesterol nakuplja u krvnim žilama, što u konačnici može dovesti do moždanog ili srčanog udara. Kako bi se smanjio rizik od kardiovaskularnih bolesti, potrebno je redovito kontrolirati masnoće u krvi, mjeriti krvni tlak, paziti na prehranu te biti tjelesno aktivan.
Simptomi ksantelazme
Najčešći simptomi ksantelazme su:
- žućkaste nakupine na koži oko očiju
- tvorbe mogu varirati u veličini i obliku
- često su mekane na dodir
Osobe s ksantelazmom obično ne osjećaju bolove ili nelagodu, ali estetski aspekt može biti izvor zabrinutosti.
Uzroci i rizični čimbenici
Smatra se da je ksantelazma povezana s visokim razinama kolesterola u krvi, zato što polovica osoba s ksantelazmom ima visoke razine kolesterola. Rizik je povećan i u ljudi koji imaju primarnu bilijarnu cirozu jetre koja može uzrokovati povišene razine kolesterola u krvi.
Svatko može dobiti ksantelazmu, ali ona je češća kod:
- pušača
- osoba koje imaju prekomjernu tjelesnu masu
- osoba koje imaju visoke razine kolesterola u krvi
- osoba koje imaju visok krvni tlak
- osoba koje imaju šećernu bolest
- osoba koje imaju poremećaj u radu štitnjače
- osobe koje u obitelji imaju slučajeve porodične hiperkolesterolemije
Znanstvenici su otkrili da postojanje ksantelazme znači da je vrlo vjerojatno da ćete u budućnosti imati ova stanja:
- kardiovaskularne bolesti
- srčani udar
- aterosklerozu, čak i ako su razine kolesterola normalne
- visok kolesterol
Dijagnoza ksantelazme
Liječnici obično mogu dijagnosticirati ksantelazmu pregledom očiju i kože. Ponekad se preporučuje testiranje razine kolesterola kako bi se utvrdila povezanost s kardiovaskularnim rizicima. Ako se sumnja na ozbiljnije zdravstvene probleme, može se provesti dodatna dijagnostika.
Dodatna dijagnostika kod ksantelazme:
- razine kolesterola u krvi
- funkcija štitnjače
- šećer u krvi
- funkcija jetre
Liječenje ksantelazme
Ksantelazma se ne može istisnuti kao prištić niti se može povući bez liječenja. Dapače, može se povećati. Ne preporučuje se koristiti preparate, nego posjetiti liječnika koji će odrediti što je najbolje izbor za svakog ponaosob.
Iako ksantelazma sama po sebi nije štetna, neki ljudi traže liječenje iz estetskih razloga ili zbog nelagode.
Postoje različite opcije liječenja, uključujući:
- krioterapiju (zamrzavanje)
- lasersku terapiju
- kirurško uklanjanje
Važno je napomenuti da se ksantelazma može vratiti nakon tretmana, ali i da svaki od spomenutih tretmana ima potencijalne nuspojave kao što su promjene u boji kože, ožiljci, izvrtanje kapka prema van i slično.
Prevencija ksantelazme
Preporučuje se kontrolirati povišeni kolesterol pravilnom prehranom, tjelovježbom i, u nekim slučajevima, lijekovima za regulaciju kolesterola. Ovi koraci mogu spriječiti povratak ksantelazme i poboljšati cjelokupno zdravlje.
Za snižavanje kolesterola potrebno je:
- izbjegavajte zasićene masnoće u prehrani
- vježbati svaki dan ako je ikako moguće, čak je i brza šetnja od 30 minuta korisna
- izbjegavati ili u potpunosti prestati pušiti
- izbjegavati ili u potpunosti prestati piti alkohol
- održavati zdravu tjelesnu masu
- liječiti hiperlipidemiju ili dijabetes ako ih imate
Uz ovaj jelovnik možete spriječiti bolesti srca i krvnih žila. Primijetite li izrasline na kapcima i želite ih ukloniti, posjetite dermatologa ili oftalmologa koji će vas uputiti u daljnje korake liječenja. Također, posjetite liječnika primarne zdravstvene zaštite koji će vas, prema potrebi, uputiti na provjeru razina kolesterola, krvnog tlaka i drugih faktora rizika.
Stručni izvori korišteni za ovaj članak:
American Academy of Ophthalmology